Sinergija

“Prijatelj ili kolega je dobio unapređenje, živi u većoj kući i zarađuje više od vas i, umesto da budete srećni zbog njega, osećate se ljuto i depresivno, a uz sve to deo vas želi da svedoči njegovom neuspehu…Sigurni smo da ste i sami više puta osetili zavist prema nekom iz vašeg okruženja! Neprijatno vam je zbog ovog osećanja, ne možete ga priznati drugim prijateljima, a svakako ne biste voleli da znate da i vas neko posmatra na sličan način. Iako su vam mnogi govorili da je reč o nepoželjnim osećanjima, imajte na umu da je zavist normalna ljudska pojava.

 

Vaš zavidni um

 

U situaciji kada prema nekom osećate zavist, prečesto sebe uhvatite kako mislite da:

  • oni kojima zavidite na uspehu isti ne zaslužuju
  • se prema vama ponašaju superiorno
  • ne možete da podnesete njihovu blizinu
  • bi bilo dobro da dožive poraz.

 

No, gotovo istog trenutka, počinjete da osuđujete sebe mislima poput:

  • ovo je dokaz moje inferiornosti
  • meni se stalno dešavaju neuspesi
  • ljudi sigurno misle da sam gubitnik/ca
  • i ja sam to mogao/la da uradim

 

Ukoliko iznova osuđujete sebe povodom loših osećanja prema nečijem uspehu konstantno dovodeći u pitanje sopstvene kvalitete, vreme je da shvatite da je sa vama sve u redu. Vi ste potpuno normalna osoba, a zavist je sasvim normalna pojava koja se nalazi svuda oko nas. Deca se često osećaju bolje ako i njihov prijatelj izgubi u nekoj igri, a od ovog principa ne udaljavamo se ni u odraslom dobu. Veoma često imamo problem da se nosimo sa osećajem da nismo pobednici u nekoj životnoj disciplini. Kada smo zavidni, život posmatramo kao situaciju u kojoj pobeda jednog znači poraz drugog, no ipak, kada se malo bolje razmisli, čini se da “nagrada“ u ovoj igri ne donosi bogzna kakvo zadovoljstvo.

 

Psiholozi su kroz svoju praksu uspeli da izdiferenciraju tri vrste zavisti:

 

  1. Depresivna zavist („osećam se kao gubitnik/ca u poređenju sa njim/njom”).

Kada neko koga poznajete ostvaruje značajnije uspehe od vas, osećate se inferiorno, imate osećaj da ste promašaj i“luzer“ i verujete da uspeh drugih reflektuje vaš lični poraz.

 

  1. Neprijateljska zavist („ubeđen/a sam da je izmanipulisao/la i tako došao do uspeha)

Kada uspesi druge osobe kod vas aktiviraju netrpeljivost, toliko snažnu da čak želite da svedočite njenom porazu i neuspesima na različitim poljima, imate posla sa neprijateljskom zavisti. Ova emocija je izazovna i privlačna velikom broju ljudi budući da poraz nekoga ko je uspešniji od nas čini da se osećamo bolje jer smo tada oboje gubitnici.

Depresivna i neprijateljska zavist veoma često dolaze zajedno, a oni koji iskreno govore o ovoj emociji priznaće da ih je uspeh drugih ljudi učinio depresivnim i u isto vreme u njima probudio želju za njihovim skorim neuspehom.

 

  1. Benigna zavist (“to je impresivno”)

Ovde je reč o neutralnoj vrsti zavisti, kod koje nečiji dolazak do uspeha posmatramo sa poštovanjem i uvažavanjem. Benigna zavist je konstruktivna i vodi nas ka tome da obratimo pažnju na ono što druga osoba radi i tako spoznamo “formulu uspeha“.

 

Kome zavidimo?

 

Po pravilu, zavidimo onima sa kojima se upoređujemo. Naša uporedna grupa je ona po kojoj merimo i procenjujemo sopstvenu društvenu vrednost, a to su najčešće prijatelji, kolege sa posla ili fakulteta i članovi najuže porodice. Zavidimo postignućima drugih za koja verujemo da su u opsegu naših ličnih mogućnosti, a za koje, opet, nemamo dovoljno samopouzdanja. Na primer, možda nećete zavideti dobitniku Nobelove nagrade za fiziku, ali zato vrlo verovatno da ćete zavideti kolegi iz vašeg tima koji je dobio unapređenje radeći na sličnim poslovima koje i vi obavljate. Veće su šanse da zavidimo nekome za koga verujemo da nije zaslužio stečene zasluge, budući da je zavist emocija koja uvek sa sobom nosi eho “nepravde“.

 

Kao što smo ranije pomenuli, zavist nas vodi u stanja poput depresije, anksioznosti i besa, a tipične misli koje nam prolaze kroz glavu su:“ne mogu da verujem da je baš on uspeo”, “kako je ovo uopšte moglo da se dogodi”, “ne mogu da prestanem da mislim o ovome”.

 

Tada, u nemogućnosti da se odupremo osećaju nepravde i naše sopstvene beskorisnosti, izbegavamo osobe koje su predmet naše zavisti jer nas susret sa njima podseća na sve naše neuspehe, a ponekad i pravimo savezništva zavisti sa onima sa kojima delimo osećanja iz zavidnog spektra.

 

Kako mogu da pobedim svoje zavidne misli?

 

Pre svega, ne verujte svemu što pomislite! Izgradnja korisnijeg, adaptivnijeg i realističnijeg načina razmišljanja jedna je od suštinskih prednosti kognitivne terapije, a u tome vam sigurno može pomoći tabela koja raščlanjuje spektar zavidnih automatskih reakcija i predlaže nam da ih zamenimo racionalnim i adaptivnim ekvivalentima.

 
Autor teksta: Robert L. Leahy Ph.D.
Prevela: Mia Popić